Plan i program obuke početnika u skijanju – Ski škola Jahorina Prestige

Učenje skijanja zahtijeva postepen i planski rad

Početnik treba prvo da upozna opremu i razvije osjećaj ravnoteže na skijama, a zatim da nauči osnovno kretanje, penjanje, padanje i ustajanje, kontrolu brzine i promjenu smjera. Svaka naredna vještina nadovezuje se na prethodno savladane elemente.

Program obuke početnika Ski škole Jahorina Prestige obuhvata praktične vježbe na snijegu, pripremne aktivnosti, igre i ponavljanje. Cilj je da polaznik razumije pokrete, razvija kontrolu nad skijama i postepeno stiče sigurnost u skladu sa svojim uzrastom i sposobnostima.

1. Upoznavanje sa skijaškom opremom

Prije izlaska na stazu polaznik treba da upozna opremu koju će koristiti i da razumije namjenu njenih osnovnih dijelova.

Dijelovi skije

• Vrh skije.
• Tijelo i strukirani dio skije.
• Rep skije.
• Klizna ploha.
• Rubnici.
• Vezovi.

Praktične vježbe

• Pravilno obuvanje i zakopčavanje pancerica.
• Pravilno postavljanje i nošenje skijaške kacige.
• Upoznavanje sa načinom postavljanja pancerica u vezove.
• Pravilno nošenje skija do prostora za obuku.
• Upoznavanje sa skijama, štapovima i ostalom opremom koja se koristi tokom skijanja.

Ove aktivnosti služe da početnik prije prvih skijaških pokreta stekne osnovno razumijevanje opreme. Podešavanje vezova i provjeru njihove ispravnosti treba povjeriti odgovarajuće osposobljenom osoblju.

2. Opšte pripremne vježbe prije skijanja

Zagrijavanje je važan dio pripreme za fizičku aktivnost. U izvornom programu posebna pažnja posvećena je nogama, ali se obuhvataju i drugi dijelovi tijela. Izbor vježbi prilagođava se uzrastu, sposobnostima polaznika i vremenskim uslovima.

Vježbe za zagrijavanje

• Pokreti glavom naprijed, nazad i u stranu.
• Kruženje i zamasi rukama u ramenima.
• Kruženje podlakticama i ručnim zglobovima.
• Kruženje trupa, pretkloni, otkloni i zasuci.
• Čučnjevi i iskoraci.
• Kruženje koljenima.
• Podizanje koljena u visokom skipu.
• Zamasi nogama naprijed i nazad.
• Sunožni skokovi, kada su primjereni polazniku.
• Odgovarajuće vježbe istezanja, naročito donjih ekstremiteta.

Vježbe se izvode kontrolisano, bez forsiranja pokreta. Njihova svrha je priprema za aktivnosti na snijegu, a ne iscrpljivanje polaznika prije početka obuke.

3. Igre na snijegu

Igre su dio programa kroz koji polaznici mogu ponavljati i usavršavati prethodno naučene pokrete u zanimljivijem okruženju. One mogu podstaći koordinaciju, pažnju, snalaženje u prostoru i saradnju sa drugim polaznicima.

Vrste igara iz izvornog programa

• Elementarne igre bez pomagala.
• Igre sa snijegom.
• Igre sa pomagalima, kao što su lopte, palice, čunjevi i obruči.
• Štafetne igre.
• Kooperativne igre koje podstiču saradnju među polaznicima.
• Igre na ravnom i ograničenom prostoru, uključujući hvatalice.

Instruktor bira igre prema uzrastu, broju polaznika, prostoru i vještinama koje se uvježbavaju. Igre mogu poslužiti kao predah između vježbi, ali istovremeno ostaju dio procesa učenja.

4. Vježbe na ravnom: ravnoteža i osnovni skijaški stav

Prije nego što pređe na padinu, početnik treba da se navikne na skije i razvije osjećaj ravnoteže. Vježbe na ravnom pomažu mu da upozna klizanje, kontrolu položaja tijela i osnovna kretanja bez nepotrebne žurbe.

Redoslijed vježbanja

1. Postavljanje pancerica u vezove.
2. Hodanje sa jednom skijom, a zatim sa obje skije.
3. Hodanje u krugu bez korišćenja štapova.
4. Hodanje po utabanom tragu, u obliku kvadrata i različitih krivulja.
5. Hodanje u „V“ raskoraku.
6. Klizanje na jednoj skiji uz odgurivanje suprotnom nogom, poznato kao vježba „romobil“.
7. Odgurivanje sa osloncem na zadnjoj skiji i prelazak ka kliznom koraku.
8. Igre na ravnom, ograničenom prostoru.
9. Zauzimanje osnovnog skijaškog stava.
10. Vježbanje kontrolisanih pokreta tijela u različitim pravcima.
11. Zauzimanje visokog, srednjeg i niskog skijaškog stava.
12. Okretanje prestupanjem oko repova skija.
13. Okretanje prestupanjem oko vrhova skija.
14. Bočno kretanje prestupanjem.

U ovoj fazi važno je da polaznik stekne osnovni osjećaj za skije i nauči da se kreće kontrolisano. Vježbe se ponavljaju onoliko koliko je potrebno da se izgradi dobra osnova za sljedeće zadatke.

5. Penjanje, padanje i ustajanje

Početnici uče kako da se kreću uz blagu padinu, kako da nakon pada ponovo ustanu i kako da prilagode položaj skija terenu. U izvornom programu objašnjava se i pojam linije pada, odnosno pravca niz koji se teren spušta. Objašnjenje se prilagođava uzrastu i razumijevanju polaznika.

Tehnike penjanja

• Bočno penjanje dokoračnom tehnikom.
• Penjanje u „V“ raskoraku.
• Bočno hodanje dokorakom na ravnom bez skija.
• Bočno hodanje sa jednom skijom, a zatim sa obje skije.
• Bočno penjanje i spuštanje dokoračnom tehnikom.
• Hodanje u „V“ raskoraku na ravnom, sa štapovima ili bez njih.
• Penjanje u „V“ raskoraku.
• Koso i bočno stepenasto penjanje i spuštanje.

Vježbe padanja i ustajanja

• Vježbanje padanja i ustajanja na terenu blagog nagiba.
• Okretanje i premještanje obje skije u različitim pravcima dok polaznik leži na leđima, prvo na ravnom, a zatim na blagoj padini.
• Ustajanje na blagom nagibu bez pomoći štapova, kada je to izvodljivo.
• Ustajanje uz pomoć jednog štapa.
• Ustajanje uz pomoć oba štapa.

Pravilno ustajanje i snalaženje nakon pada važan su dio početničke obuke. Instruktor određuje kako se vježbe izvode i pomaže polazniku da zadatke savlada bez nepotrebnog rizika.

6. Plug i plužna kretanja

Plužna tehnika predstavlja osnovu početničkog skijanja. Polazniku omogućava da razvija kontrolu brzine i smjera kretanja na odgovarajućem blagom terenu.

Osnovni elementi plužne tehnike

• Plužni stav.
• Pravolinijsko kretanje u plugu.
• Kočenje u plugu.
• Plužni zavoj.
• Klinasti plug i klinasti zavoji kao priprema za naredne elemente tehnike.

Vježbe plužne tehnike

1. Zauzimanje plužnog stava u mjestu, na ravnom.
2. Pravolinijsko kretanje u plugu i zaustavljanje na blagoj padini.
3. Naizmjenično sužavanje i širenje repova skija tokom pravolinijskog pluženja.
4. Prelazak iz osnovnog skijaškog stava u plužni stav, uključujući vježbu poskokom kada je primjereno polazniku.
5. Kontrolisano zaustavljanje iz pravolinijskog spuštanja u plugu.
6. Simetrično kretanje koljena naprijed i prema unutra tokom pluženja, uz prilagođavanje tempa sposobnostima polaznika.
7. Izvođenje plužnog zavoja u jednu stranu.
8. Ponavljanje zavoja u suprotnu stranu.
9. Povezivanje lijevog i desnog plužnog zavoja.
10. Izvođenje plužnih zavoja bez štapova, sa rukama oslonjenim na koljena.
11. Izvođenje plužnih zavoja sa rukama raširenim u stranu, u položaju „avion“.
12. Povezivanje plužnih zavoja oko markacija, čunjića ili štapova.
13. Izvođenje povezanih plužnih zavoja u označenom koridoru.
14. Izvođenje plužnih vjenčića.
15. Vježbanje klinastih plužnih zavoja kao pripreme za naredni nivo učenja.

Instruktor prati položaj tijela, ravnotežu, kontrolu brzine i sposobnost povezivanja zavoja. Ne prelazi se na zahtjevnije vježbe samo zbog unaprijed određenog broja časova, već kada polaznik pokaže da je spreman.

7. Upoznavanje sa ski-liftovima

U originalnom programu poseban dio posvećen je upoznavanju sa ski-liftovima. Njihovo korišćenje zahtijeva pažnju, razumijevanje uputstava i sposobnost polaznika da se ponaša u skladu sa pravilima konkretne instalacije.

Sadržaji iz originalnog plana

• Mini ski-lift: upoznavanje sa položajem skija, pravilnim prilaskom instalaciji i održavanjem uspravnog položaja tokom vožnje.
• Vučnica sa sidrom ili tanjirićem: upoznavanje sa načinom korišćenja kroz objašnjenje i demonstraciju instruktora.
• Sjedežnica: upoznavanje sa postupkom prilaska, sjedanja i ponašanja prilikom ulaska i izlaska.

U programu iz 2018. navedene su i simulacione vježbe za određene instalacije. One predstavljaju dio tadašnjeg plana, a ne obaveznu današnju proceduru. U stvarnim uslovima koriste se isključivo odgovarajuća instalacija, zvanična uputstva i nadzor instruktora i osoblja skijališta.

8. Raspored nastavnih jedinica iz programa.

U originalnoj objavi naveden je raspored od 20 nastavnih jedinica u okviru petodnevnog programa za djecu. Plan opisuje dva bloka rada dnevno, svaki u trajanju od 90 minuta, odnosno četiri školska časa dnevno. Ukupan fond od 20 školskih časova tako odgovara pet dana rada.

Sljedeća tabela čuva osnovni redoslijed nastavnih jedinica iz te objave. Ona dokumentuje istorijski plan i ne predstavlja potvrdu da se isti raspored koristi u današnjoj organizaciji škole.

9. Ponavljanje, napredovanje i završna provjera

Ponavljanje je sastavni dio procesa učenja. Kroz ponovljene vježbe polaznik učvršćuje osnovni stav, kontrolu brzine, plužnu tehniku i povezivanje zavoja. Elementarne, štafetne i kooperativne igre mogu se koristiti za dodatno vježbanje i održavanje pažnje.

U originalnom programu završna utrka navedena je kao posljednja aktivnost. Takva aktivnost, ako se organizuje, mora biti prilagođena sposobnostima učesnika i održana na odgovarajućem prostoru. Završni zadatak nije dokaz da svi polaznici moraju napredovati istom brzinom ili u istom roku savladati sve elemente.

Bezbjednost tokom obuke

• Koristiti odgovarajuću i pravilno podešenu opremu.
• Nositi ski-kacigu.
• Poštovati uputstva instruktora i pravila skijališta.
• Vježbati na terenu prilagođenom trenutnom znanju.
• Prilagoditi brzinu vlastitim sposobnostima i voditi računa o drugim skijašima.
• Posebnu pažnju posvetiti padanju, ustajanju i korišćenju ski-liftova.

Cilj početničke obuke nije samo da polaznik napravi prve zavoje. Važno je da razumije osnovne pokrete, nauči da kontroliše brzinu i razvije odgovorne navike za boravak na stazi.

Ski škola Jahorina Prestige

Ski škola Jahorina Prestige nudi obuku skijanja za djecu i odrasle, od početnika do skijaša koji žele da unaprijede svoje znanje. Vrsta časova, tempo rada i izbor terena zavise od prethodnog iskustva, uzrasta i potreba svakog polaznika.

Više informacija pronaći ćete na stranici Ski škola Jahorina Prestige. Informacije o timu dostupne su na stranici Ski instruktori Jahorina Prestige, a informacije o opremi na stranici Ski Rental Jahorina Prestige.